Poslovne vijesti - Hrvatska

Vrijednost štednje u drugom stupu u godinu dana 9,2 posto viša

Na račune 1,581.535 osiguranika u drugom mirovinskom stupu u srpnju je uplaćeno 414,52 milijuna kuna doprinosa, ili otprilike 8,2 posto više u odnosu na lipanj, te 7,31 posto više u odnosu na lanjski srpanj.

Turistička sezona očito je koristila i obveznoj mirovinskoj štednji, pa je u srpnju doprinos uplaćen za više radnika nego u lipnju. I rast na godišnjoj razini svakako nije zanemariv. Iako podaci ne ukazuju na porast broja zaposlenih, oko sedam posto više uplaćenih doprinosa mogao bi biti znak da je manje onih kojima poslodavci duguju doprinose.

Od početka ulaganja na račune osiguranika uplaćene su 34,02 milijarde kuna, dok je imovina obveznih mirovinskih fondova zadnjeg dana srpnja vrijedila 40,299 milijardi, objavila je Hanfa u svom redovnom izvješću. Gledano u prosjeku, fondovi su vrijednost imovine u posljednjih godinu dana uvećali za 9,19 posto, koliko iznosi prosječna stopa rasta imovine (tzv. mirex) od 31. srpnja prošle do kraja srpnja ove godine.

Potkraj srpnja, prosječna vrijednost obračunske jedinice u obveznom mirovinskom fondu iznosila je 162 kune, čime su fondovi potpuno nadoknadili minus iz 2008. i 2009., dvije krizne godine tijekom kojih se bilježio i gubitak vrijednosti po dvoznamenkastoj stopi. Doduše, vrijednost imovine u kolovozu je počela padati, pa tek treba vidjeti je li to naznaka drugog kraja dvostrukog dna (W-efekt) koje predviđaju burzovni stručnjaci.

Mirex na godišnjoj razini iznosi, pak, 5,38 posto. Tolika je prosječna godišnja stopa rasta vrijednosti imovine koju su ostvarili fondovi. Njihove ulagačke politike i dalje rezultiraju sličnim prinosima, no sad se već primjećuju i razlike koje mogu utjecati i na visinu osiguranikove mirovine. Valja podsjetiti, pritom se ne treba voditi prinosima na kratki rok, već pratiti godišnje i višegodišnje trendove.

Pojedinačno, najbolju stopu rasta u proteklih godinu dana ostvario je AZ obvezni mirovinski fond, s 10,55 posto. Na godišnjoj razini, taj je fond drugi po uspješnosti, s 5,54 posto. Prvo mjesto po prinosima na godišnjoj razini i dalje drži Erste Plavi obvezni mirovinski fond, s prosječnim godišnjim rastom od 5,64 posto. Prinos Erste Plavog obveznog fonda u proteklih godinu dana iznosi, pak, 8,84 posto. Nešto bolji rast u tom razdoblju ostvario je PBZ Croatia osiguranje obvezni fond, no njegov je prosječni godišnji prinos najslabiji među sva četiri fonda - 4,9 posto. Raiffeisen obvezni mirovinski fond u proteklih godinu dana uvećao je imovinu za 7,17 posto, dok prosječan godišnji prinos iznosi 5,31 posto.

Ti fondovi i dalje oko 88,3 posto imovine ulažu na domaćem terenu, a ostatak u inozemne vrijednosne papire. U domaćoj imovini i dalje prevladavaju državne obveznice RH, koje čine 66,31 posto ukupne imovine fondova. Ukratko, oko 26,7 milijardi koje smo uplatili u obvezne mirovinske fondove kao štednju za mirovinu, sad je uloženo u državne obveznice. Dodatnih 15,3 posto, tj. oko 6,16 miijardi, uloženo je u dionice domaćih kompanija te oko 1,2 milijarde u korporativne obveznice. Kad je riječ o portfelju uloženom u inozemstvo, prevladavaju ulaganja u dionice (6,85 posto ukupne imovine) te u otvorene investicijske fondove (4,35 posto ukupne imovine).

Iako je u srpnju započela sezona godišnjih odmora, o dodatnoj štednji i prihodima uz mirovinu iz prvog i drugog stupa razmišljalo je čak 1125 osoba, koji su upravo prošlog mjeseca otvorili račun u dobrovoljnom mirovinskom fondu. Tako danas u otvorenim dobrovoljnim fondovima štedi 179.006 osoba. Istodobno, 17.774 osoba ima račun u nekom od zatvorenih dobrovoljnih fondova, no njihov broj iz mjeseca u mjesec pomalo opada. Riječ je o padu od prosječno pet osiguranika na mjesec - dakle eventualno o osiguranicima koji odlaze u mirovinu, ili su umrli, pa se njihova sredstva isplaćuju nasljednicima - no nema priljeva novih osiguranika jer nema ni novih zatvorenih fondova.

Osiguranici otvorenih dobrovoljnih fondova u srpnju su uplatili oko 17,76 milijuna kuna doprinosa, pa je iznos ukupno uplaćenih doprinosa od početka rada tih fondova dosegnuo 1,66 milijardi kuna. Neto imovina šest otvorenih dobrovoljnih fondova vrijedila je, pak, potkraj srpnja 1,63 milijarde kuna. Iznos je nešto manji u odnosu na uplate zbog jednokratnih naknada za upravljanje imovinom koje od prvih uplata u fondove naplaćuju društva što upravljaju imovinom, te zbog porasta broja onih koji su počeli koristiti mirovinu iz tog sustava.